U šumskim zonama raste veliki broj biljnih vrsta, od kojih su mnoge vrlo zanimljive i neobične. Šuma je prava, divlja šuma koju čovjek nije pokvario – to je pravo prirodno blago u kojem vrije život. I nema potrebe da upadamo u to sa svojim namjerama, jer mi tamo nismo gospodari, već samo gosti, i smijemo samo gledati, a ne uništavati ono što dodirnemo.
Zanimljivosti o biljkama. šumskih zona
- Različitost njihovih vrsta se smanjuje iz godine u godinu. Do sada je čovječanstvo već uništilo više od polovine svih šumskih zona na Zemlji, zajedno sa biljkama koje tamo rastu.
- Ukupna površina svih šumskih zona na našoj planeti dostiže 38 miliona kvadratnih kilometara.
- Drveće je okosnica svake šume. Ako ih je malo, ovo više nije šuma, već šuma (zanimljivosti o drveću).
- U šumskim zonama Evrope biljke mogu formirati 1-2 nivoa krošnje, a u tropskih šuma ima do 5.
- Sve šumske biljke na ovaj ili onaj način doprinose održavanju legla kada opadaju lišće ili same uginu. Leglo se sastoji od njihovih organskih ostataka.
- Ukupno, u šumskim zonama nema pet slojeva, kako se ponekad veruje, već šest. Šesti sloj je podzemni, sastoji se od korijena biljaka.
- U Evropi šume čine oko 95% svih šumskih površina u parkovima i drugim zelenim površinama. A u svijetu ovaj parametar iznosi oko 7%.
- Najveće šumske biljke, poput starog i masivnog drveća, proizvode do 70 kg čistog kisika godišnje, filtrirajući do 100.000 kubnih metara zraka (zanimljivosti o zraku).
- Najljekovitijim drvom, pa i biljkom u cjelini, smatra se bor. Nije uzalud što se sanatoriji obično nalaze u borovim šumama – vazduh je na takvim mestima uvek veoma čist i zdrav.
- Od svih biljaka šumskih zona, hrast uživa najveću čast u različitim zemljama. U mnogim kulturama smatra se svetim drvetom.
- Neke prilično poznate šumske biljke su smrtonosno otrovne. Najopasnija je kukuta.