Zahvaljujući kalupu došlo je do mnogih naučnih otkrića čiji je značaj teško precijeniti. Vrijedan je i u medicini i u prehrambenoj industriji, a čak su i u antičko doba neki narodi bili svjesni nekih njegovih korisnih svojstava, iako vrlo površno. Međutim, sve ovisi o vrsti i načinu nanošenja – šteta od plijesni može biti ništa manje nego dobra.
Zanimljivosti o plijesni
- Strogo govoreći, plijesan je posebna vrsta gljiva.
- Infekcija papira buđom u arhivama i skladištima glavni je uzrok oštećenja dokumenata i prijetnja njihovoj sigurnosti.
- Nedavna istraživanja japanskih naučnika su dokazala da buđ ima početke inteligencije (zanimljivosti o Japanu).
- Plijesan se pojavila na Zemlji mnogo prije ljudskih predaka, prije oko 200 miliona godina.
- Žuta plijesan je najotrovnija. Udarajući u hranu, proizvodi najjači otrov.
- Plijesan može uzrokovati povećan umor, glavobolje, dermatološke, plućne, pa čak i onkološke bolesti.
- Plijesan se praktično ne uklanja iz tijela.
- Neke njene vrste mogu uništiti gips, ciglu, pa čak i beton.
- Na Kavkazu postoji pećina u kojoj je otkrivena fluorescentna buđ. Štaviše, fluorescencija je toliko jaka da sa udaljenosti od jednog metra lako možete razlikovati crte lica osobe koja stoji pored vas.
- Nakon ulaska u grobnicu faraona Tutankamona 24. novembra 1922. godine, većina tima engleskih arheologa koji su učestvovali u potrazi za mumijom umrla je od nepoznate bolesti. I tek 1999. godine njemački mikrobiolog Gotthard Kramer pregledao je više od 40 mumificiranih tijela i otkrio da je svako od njih prekriveno slojem vrlo opasne plijesni, čija je koncentracija dovela do smrti onih koji su ušli u grobnicu (zanimljive činjenice o Drevni Egipat).
- Upravo penicilin je prvo izvađen iz kalupa, što je omogućilo naučnicima da izmisle antibiotike.
- Plijesan se uopće ne boji radijacije. Na primjer, ispod sarkofaga 4. bloka nuklearne elektrane Černobil nalazi se ogromna količina plijesni. Na mjestima pojačanog pozadinskog zračenja ono je najgušće (zanimljivosti o zračenju).
- Spore plijesni odletjele su u svemir na koži svemirskog broda. Vrijeme je pokazalo da ne samo da je preživjela u vakuumu, već je stekla i snažan imunitet.
- Neki naučnici buđ nazivaju glavnim razlogom kvara opreme ruske orbitalne stanice Mir.
- Pored agresivne i opasne plijesni postoji i ona koja se može jesti. U Francuskoj se koristi za pravljenje vina i naziva se “plemeniti”.
- Mermer i plavi sirevi se prave od posebno uzgojene plave plijesni (zanimljivosti o siru).
- Posebna i veoma skupa poslastica – Kobasica sa plijesni, koja je proizvedena u Italiji. Kobasica odleži u podrumu oko mjesec dana, nakon čega se prekrije svijetlozelenom plijesni i pošalje na specijalnu obradu, a nakon tri mjeseca može se jesti.