Naravno, Zemlju još nismo temeljito proučili, ali već znamo da je Marijanska brazda najdublje mjesto u svjetskim oceanima. Međutim, stupanj proučavanja morskih dubina u cjelini ostavlja mnogo željenog, a mi čak i ne znamo što se događa na dubini od stotina metara. Što reći o brojnim kilometrima? Uostalom, moguće je da negdje, duboko ispod, pod monstruoznim pritiskom vodenog stupca, postoji i život, nama čudan, neobičan i neshvatljiv.
Zanimljivosti o Marijanskoj brazdi
- Nedavna istraživanja su pokazala da u dubini ne doseže okruglu brojku od 11 km, već samo nekih 6 metara.
- Hollywoodski redatelj Cameron, autor «Avatara», «Terminatora» i «Titanica», osobno se spustio na dno Marijanske brazde u posebnom batiskafu. Postao je treća osoba koja je ikada bila tamo.
- Sunčeva svjetlost nikad ne dopire do dna Marijanske brazde.
- S najnovijom tehnologijom, za potpuno ronjenje u Marijansku brazdu potrebno je više od 4 sati, i košta ogroman novac, jer to zahtijeva jedinstvenu opremu.
- Na dnu Marijanske brazde tlak je više od 1070 puta veći od normalnog.
- Kada su 1960. hrabri znanstvenici zaronili u Marijansku brazdu unutar batiskafa, nakon uspona pokazalo se da čelična sajla promjera 20 cm bila je gotovo do pola prepiljena. Kako se to moglo dogoditi još uvijek je neriješena misterija.
- Samo su tri osobe u povijesti posjetile najdublju točku Marijanske brazde. To je puno manje nego u svemiru (zanimljivosti o svemiru).
- Otkako je Marijanska brazda dobila status rezervata, u njezinim je granicama zabranjen ribolov i rudarenje.
- Ne postoje službene zabrane ronjenja u rov, jer je to ionako gotovo nemoguće.
- Prvi pokušaji istraživanja dna Marijanske brazde i mjerenja učinjeni su još 80-ih godina XIX. ali su prva mjerenja pokazala dubinu od samo 8 kilometara.
- Dužina Marijanske brazde u obliku slova V doseže 1,5 tisuća kilometara.
- Ako stavite Everest, najvišu planinu na svijetu, na njeno dno, bit će još nekoliko kilometara vode između njenog vrha i vrha. površine vode.
- Istraživanja Marijanske brazde dokazala su da se život u oceanu nalazi barem na dubinama do 7 kilometara. Ima li života na samom dnu još uvijek nije jasno.
- Njegova najdublja točka zove se «Challenger Abyss». Ime je dobio po korveti «Challenger» koja ju je prva u povijesti istražila.
- Većina stanovnika dubina Marijanske brazde hrani se ili jedni drugima ili «trulešnom kišom» &# 8211; ostaci riba i morskih životinja koji polako tonu s površinskih voda.
- Tijekom ronjenja u Marijansku brazdu otkriveni su novi oblici života, očito ne manje stari od dinosaura. Ali neke od njih nije bilo moguće identificirati.
- Temperatura vode na dnu je u prosjeku +2 stupnja.