Djevice se u knjigama i filmovima često pojavljuju kao neka vrsta zle košnice. Zapravo, to, naravno, uopće nije slučaj, ali ostaje činjenica da su ti organizmi nevjerojatno dobro prilagođeni za preživljavanje u svim uvjetima. Brzo mutiraju i mijenjaju se kako bi preživjeli, ali nisu svi opasni ili čak štetni. Međutim, upravo virusne bolesti često postaju jedne od najopasnijih, budući da se u organizmima različitih nositelja ovi mikroorganizmi mogu prilagoditi, a ponekad i uspješno odolijevaju pokušajima da ih se uništi.
Zanimljivosti o virusima
- Virusi nisu živa bića. Međutim, također mrtav. To je zanimljiva biologija.
- Virusi nemaju stanice, ne znaju kako pretvoriti hranu u energiju, a bez domaćina su samo nakupine kemikalija.
- Biljni virusi su bezopasni za životinje, dok većina životinjski virusi su bezopasni za ljude.
- Prema jednoj hipotezi, stanični život na Zemlji nastao je nakon što se virus ukorijenio u bakterijama, formirajući staničnu jezgru.
- Vjeruje se da je otprilike 40 % ljudske DNK sastoji se od ostataka drevnih virusa koji su u različitim fazama zarazili stanice naših predaka.
- Godine 1992. znanstvenici su pronašli izvor izbijanja upale pluća u Engleskoj do virusa koji se skriva unutar amebe koja živi u rashladnom tornju. Bio je toliko velik da su ga isprva znanstvenici zamijenili za bakteriju.
- Neke vrste raka povezane su s virusima raka.
- Potpuno formirani virus naziva se virion.
- Virusi velike veličine nazivaju se mamavirusi. Njihove dimenzije često premašuju veličinu čak i nekih bakterija. Takvi virusi imaju satelitske viruse. Ne zvuči kao kozmologija, zar ne?
- Virusi koji zaraze štetne bakterije mogu čak i pomoći čovjeku ako uđu u simbiozu s njim.
- Virusi mogu pomoći svojim bližnjima. Nedavno su istraživači pokazali da virus vakcinije, kada uđe u stanicu, ostavlja posebne proteine na njezinoj površini. Oni tjeraju stanicu da sintetizira posebne proteinske repove. Drugi virusi, nailazeći na te “repove”, ne prodiru u već zauzetu stanicu, već kreću u potragu za onima koji još nisu zaraženi. Zahvaljujući tome virus vakcinije se širi 4 puta brže.
- Neki znanstvenici vjeruju da su nekada, u zoru života, virusi i sva živa bića na Zemlji imali zajedničkog pretka.
- U Australiji je u 19. stoljeću populacija kunića dramatično porasla. To je dovelo do činjenice da su mnoge biljke na ovom golemom području uništene. Desetljećima se ljudi i znanstvenici bore protiv zečeva, ali to nije donijelo uspjeha. Sredinom 20. stoljeća populacija kunića stavljena je pod kontrolu zahvaljujući virusu zvanom miksomatoza, što je dovelo do njihovog pada (zanimljivosti o kunićima).
- Do danas je poznato više od 2000 varijanti kunića. Poznati su virusi gripe koji se razlikuju po svom antigenskom spektru.
- Postoje dvije vrste virusa: virusi koji sadrže DNA i koji sadrže RNA.
- Virusi su najbrojniji biološki objekti na Zemlji , a po tom pokazatelju nadmašuju sve žive organizme zajedno.
- Amebe za viruse su svojevrsni pješčanik i pučka kuhinja – upijaju velike predmete koji su im nadohvat ruke i izvor su hranjivih tvari za bakterije, koje unutar amebe razmjenjuju gene s drugim bakterijama i virusima.
- Unatoč činjenici da virusi koliko god bili živi, oni se razmnožavaju i imaju gene i prirodnu selekciju.
- Na latinskom, riječ «virus» znači «otrov».
- Virusi nisu prvi put viđeni sve do pojave elektronskih mikroskopa sredinom -20.st.
- Virusi mogu zaraziti životinje, biljke, gljive, jednostanične organizme i bakterije. Mamavirusi zajedno sa svojim satelitom zaraze i druge viruse.
- Mnoge tvorevine u našim stanicama na prvi su pogled beskorisne, što se objašnjava i činjenicom da je riječ o virusima koji su se uspješno udomaćili u nama na različitim stupnjevima evolucije.
- Mikrobiolozi dijele viruse u četiri tipa prema njihovom obliku, ali ta je podjela čisto vanjska – omogućuje nam klasificiranje virusa kao spiralne, duguljaste itd.
- Većina drevnih virusa unesenih u naš genom danas ne postoji u prirodi. Godine 2005. francuski znanstvenici započeli su rad na “uskrsnuću” jednog od ovih virusa. Jedan od virusa uskrsnutih na ovaj način, kodnog imena Phoenix, nije bio održiv. Očigledno nije sve tako jednostavno.
- Retrovirusi imaju jedinstvenu sposobnost umetanja gena u ljudske kromosome. Ovi posebni virusi korišteni su kao važni alati za znanstvena otkrića. Znanstvenici su razvili mnoge metode koristeći retroviruse, uključujući kloniranje, sekvencioniranje i neke pristupe genskoj terapiji.
- Brakonidne ose umjesto otrova svojim žrtvama ubrizgavaju virus koji potiskuje imunološki sustav žrtve. Potisnuti imunitet omogućuje razvoj parazitskih ličinki unutar plijena. Biolozi su otkrili da je ovaj virus star više od stotinu milijuna godina, a najvjerojatnije se spojio s DNK ose.
- Veličine virusa kreću se od 20 do 500 nanometara.