Nekome je zima najprijatnije, a drugima najomraženije godišnje doba. Sve zavisi kako na to gledate – neki vole jaku hladnoću, pahuljasti sneg i snegom umotane pejzaže, a neko zimi vidi samo prljavštinu i hladnoću. Ali u umjerenim geografskim širinama, smjena godišnjih doba je vrlo izražena. Zanimljivo je da u isto vrijeme otprilike polovina svjetske populacije nikada u životu nije vidjela snijeg, a najvjerovatnije ga i neće vidjeti.
Zanimljive činjenice o zimi
- Postoji nekoliko definicija za zimu – kalendarski, astronomski i klimatski. Sve je jasno sa kalendarom – imamo decembar, januar i februar, a na južnoj hemisferi – juna, jula i avgusta. Naša astronomska zima traje od 21. decembra do 21. marta. Pa, klimatska zima dolazi kada se prosječna dnevna temperatura spusti ispod nula stepeni.
- Ponekad zima može doći po nalogu nekog od vladara. Tako je nekada miljenik francuskog kralja Luja XIV poželio da se ljeti vozi saonicama. Nije bilo problema – snježna staza od soli i šećera odmah je podignuta oko Versaillesa.
- Evropski sociolozi su tokom istraživanja stanovništva došli do zanimljivih zaključaka – djeca rođena zimi imaju 16% veće šanse da prežive do 100. godišnjice od svih ostalih. Osim toga, takva djeca su otpornija i veća je vjerovatnoća da će postići visoke rezultate u sportu.
- Venecija je 2012. imala toliko hladnu zimu da su gondole bile zarobljene u ledu i nisu mogle da se kreću po vodi. Prije toga, sličan incident zabilježen je 1985.
- Godine 1468. vino se smrzlo u podrumima Burgundije zbog posebno jakih mrazeva.
- Pahulje su, kao i ljudi, uvijek različite. jedno od drugog. Tokom godina istraživanja, nijedan identičan par nije pronađen (zanimljivosti o snijegu).
- Sledenice u srednjim geografskim širinama rastu najveće na južnoj strani kuće.
- Najveća pahulja ikada pala je u ruke čoveku, imala je prečnik od 38 centimetara.
- Sada su snežak i snežak zabava za decu, ali pre nekoliko vekova vajani su sa jedinom svrhom da smirivanje zime da ne bude tako olujna i oštra.
- Ljudi koji ne vole zimu – nije neuobičajeno, ali ima onih koji je se zaista boje. Ne podnose hladnoću, boje se snijega, pa čak i leda. Psiholozi to klasifikuju kao kionofobiju.
- Zimi se postavljaju rekordi za najniže temperature. Dakle, najhladnije na Zemlji bilo je 8. decembra 2013. – na Antarktiku na japanskoj stanici zabilježena je temperatura od -91,2 ºS.
- Ako imamo zimu – Decembar, januar i februar, zatim na južnoj hemisferi sve je suprotno. Tamo dolazi kalendarska zima kada imamo vruće ljeto. Ovo važi za Australiju, Novi Zeland, Afriku i Južnu Ameriku (zanimljivosti o Africi).