Pošto su se davno pojavile na Zemlji, kornjače ne prestaju oduševljavati one koji ih prvi put vide. Spori, obučeni u jake školjke, dugi su i stoga se u mnogim kulturama smatraju simbolom mudrosti. To, međutim, ne sprječava stanovnike brojnih zemalja da ih jedu, i to tako aktivno da su neke od njihovih vrsta sada na rubu izumiranja, a skupljanje jaja kornjača strogo je kažnjeno zakonom.
Zanimljivosti o kornjačama
- Sada ih u svijetu postoji oko 330 vrsta, ali ih je nekada bilo mnogo više. Većina ih je izumrla u davna vremena, a ne zbog ljudskih aktivnosti.
- Prve kornjače pojavile su se na Zemlji prije oko 220 miliona godina.
- Neki od njih vode pretežno kopneni način života, dok drugi većinu vremena provode u vodi.
- U nekim zemljama ribari hvataju kornjače ribom štapom. Riba se veže za rep i juri u vodu, gdje pronalazi kornjaču i zalijepi joj se za oklop odozdo. Onda ribari svu tu gomilu izvlače na čamac ili na obalu (zanimljivosti o ribama).
- Slatkovodne kornjače ne mogu živjeti u slanoj vodi. Kako, međutim, i obrnuto.
- Naučnici još uvijek ne znaju ko je bio prvi predak kornjača i od koga one potiču.
- Najveća moderna kornjača je kožasta. Sa veličinama do 2,5 metara, može težiti 800-900 kg.
- Kornjače mogu da plaču. Istina, ne od emocija – tako se oslobađaju viška soli nakupljene u organizmu.
- Meso nekih kornjača je otrovno jer se i same hrane otrovnom ribom ili biljkama. To njihovo meso čini toksičnim.
- Broj jaja koje polože ženke džinovskih kornjača ovisi o veličini populacije u mjestu stanovanja. Ako kornjača ima puno, a postoji konkurencija u hrani, ponijet će se malo jaja, a ako se treba intenzivno razmnožavati, biće ih 2-2,5 puta više.
- Zbog činjenice da je kornjača mnogo više. kornjače mogu dugo ostati bez vode i hrane, u doba jedrenjaka mornari su ih često koristili kao živu konzerviranu hranu. Kao rezultat toga, ove životinje su istrijebljene na mnogim otocima. Samo na Galapagosu ubijeno je oko 10 miliona kornjača u 17. i 18. veku.
- Većina vrsta kornjača je uvrštena u Međunarodnu crvenu knjigu.
- Kornjače žive dugo, ali tačno vrijeme ovisi, između ostalog, o njihovoj vrsti. Službeni rekord dugovječnosti je 188 godina.
- Samo smeđe kornjače brinu o svom potomstvu. Sve ostale vrste polažu jaja i zauvijek zaborave na njih.
- Kada je temperatura okoline visoka, iz jaja kornjače izlegu se ženke, a na nižim mužjaci. Slična situacija je i kod krokodila (zanimljivosti o krokodilima).
- Ženke morskih kornjača (što znači vrsta) postaju sposobne za razmnožavanje tek sa 27-30 godina. Mužjaci su nešto ranije.
- Pošto kožne kornjače imaju višu tjelesnu temperaturu od svih ostalih srodnika, mogu živjeti i u hladnijim vodama. Ali u ovom slučaju moraju jesti vrlo aktivno kako bi održali unutrašnju toplinu.
- Odrasle kornjače nekih vrsta teže oko 1500-2000 puta više nego kada su bile mladunčad. Poređenja radi, da su ove proporcije relevantne za ljude, onda bi odrasla osoba mogla dostići težinu od 7-8 tona.
- Na niskim temperaturama aktivnost ovih životinja se smanjuje, a pokreti postaju letargični i spori.< /li>
- Najsporija kornjača je ona gigantska. Na kopnu se kreće brzinom manjom od 0,4 km/h.
- Zvanično je zabilježen slučaj kada je kornjača gladovala skoro 5 godina, ali je preživjela.
- Jedan od njih. najjače životinje su zelene morske kornjače. Na leđima su u stanju da nose onoliko ljudi koliko im stane na oklop, odnosno četiri ili pet.
- Kornjače su jedna od rijetkih životinja koje pamte ljude po viđenju i razlikuju ih.
- Kako i ptice, na dugim putovanjima su vođene magnetnim poljem planete (zanimljivosti o pticama).
- Broj jaja koje ženka može položiti u jednom trenutku direktno je direktan. vezano za njenu veličinu. Što je starija i veća, to može imati više jaja.
- Sporo na kopnu, u vodi neke kornjače mogu postići impresivne brzine – do 35 km/h.