Sporovi o tome tko su najstariji stanovnici Zemlje traju već dugo vremena. Rakovi, na primjer, ne tvrde isključivu superiornost, ali su ipak pronašli dinosaure, a tijekom prošlih razdoblja vrlo su se malo promijenili. A zašto bi se mijenjali? Evolucija ih je učinila savršeno prilagođenima životu i razmnožavanju.
Zanimljivosti o rakovima
- Rakovi su se na Zemlji pojavili prije više od 200 milijuna godina – znanstvenici su otkrili njihove ostatke koji datiraju iz razdoblja jure. Moguće je da je njihov primitivni predak puzao planetom prije 360 milijuna godina, ali ta teorija još nije u potpunosti dokazana.
- Mogu narasti do ogromnih veličina – na primjer, vrsta rakova pauka koja živi uz obalu Japana, s rasponom nogu od gotovo četiri metra, može težiti i do 19 kg.
- Zemlju nastanjuje više od 6780 vrsta rakova.
- Kraljevski rak zapravo nije rak, već rak pustinjak koji izgleda kao rak.
- Rakovi čine više od 20% ukupnih morskih rakova koji se ulove, uzgajali i trgovali svake godine. To je oko 1,5 milijuna tona godišnje.
- Sami se lako mogu izvući iz kante i pobjeći u divljinu, no ako ih je više, bijeg je osuđen na neuspjeh – drugi će rakovi zgrabiti brata koji se približio slobodi i umiješati se u njega svom snagom.
- Kad je prvi put vidio kancerogeni tumor, Hipokrat ga je nazvao “rakom”, jer je oblikom podsjećao na oklop raka, a vene koje su se iz njega protezale bile su njegove brojne noge. Tada su rimski liječnici preveli grčku riječ “crab” prešao na latinski, a bolest je počeo označavati pojmom “rak”. Na engleskom se ova smrtonosna bolest još uvijek tako zove.
- U tijelima rakova obitava parazit sakulina, koji gotovo da i nema unutarnjih organa. Umeće se u tijelo raka domaćina, koristi svoje tijelo za održavanje svog života, a zatim polaže jaja i stavlja ih u vrećicu ispod rakovog trbuha. Ženke rakova ih podnose kao svoje, gubeći sposobnost reprodukcije, a mužjake rakova paraziti kemijski kastriraju i počinju se ponašati kao ženke.
- Rakovi boksači radi samoobrane nose otrovne morske žarnice s njih, koji se po potrebi mogu lansirati na neprijatelja.
- Jeti rakovi, koji žive nekoliko tisuća metara ispod površine oceana, hrane se bakterijama koje uzgajaju na vlastitim oklopima. Približavaju se pukotinama iz kojih metan i spojevi sumpora izlaze na površinu, jer su takva mjesta zasićena bakterijama. Rakovi im tada pomažu u razmnožavanju izlažući svoje kandže strujama vode punim kemikalija u činu nalik na ples (zanimljivosti o bakterijama).
- Rakovi žive uz japansku obalu, na čijoj ljušturi šepuri se uzorak, vrlo sličan licu ljutitog samuraja. Znanstvenici vjeruju da je ova vrsta rasla zahvaljujući ribarima koji su rakove s takvim oklopima pustili natrag u more – obični ljudi smatrali su ih dušama mrtvih ratnika. Njihovi kolege s običnim školjkama bili su manje sretni, pa su s vremenom svi predstavnici vrste dobili uzorak na leđima.
- Jedna kandža muških primamljivih rakova mnogo je veća od druge – ovom ogromnom udu vrsta duguje svoje ime, jer rakovi uz njegovu pomoć mame ženke. Ako mužjak izgubi veliku pandžu u borbi s protivnikom, onda mu na njenom mjestu izraste nova – slabiji, ali superiorniji u veličini od izgubljenog.
- Rakovi mogu dugo ostati na kopnu, ali i dalje udišu kisik iz vode nakupljene u škrgama.